Smijeh naš svakidašnji

100.00kn


Back Cover

Sva tuga, ljutnja, očaj, malaksalost na trenutak će ustuknuti pred slikama koje nam podastire spisateljica kroz motive njezine svakodnevnice iznjedrene na temelju njezinog osobnog životnog iskustva, uz preuzete mnoge aforizme, mnoge narodne mudrosti, mnoge citate koje spisateljica vješto umjetnički oblikuje i kroz njih uz svoje dosjetke i upadice, komentare i bockanja, nam pripovijeda, iznosi svoja promišljanja o svojoj svakodnevici, odnosima i životu malih ljudi, pričice koje će vas nasmijati, pričice koje će vas na trenutak ostaviti i bez daha.

Ilija Matić

Kategorija:

Description

Sva tuga, ljutnja, očaj, malaksalost na trenutak će ustuknuti pred slikama koje nam podastire spisateljica kroz motive njezine svakodnevnice iznjedrene na temelju njezinog osobnog životnog iskustva, uz preuzete mnoge aforizme, mnoge narodne mudrosti, mnoge citate koje spisateljica vješto umjetnički oblikuje i kroz njih uz svoje dosjetke i upadice, komentare i bockanja, nam pripovijeda, iznosi svoja promišljanja o svojoj svakodnevici, odnosima i životu malih ljudi, pričice koje će vas nasmijati, pričice koje će vas na trenutak ostaviti i bez daha.

Ilija Matić

Reviews

Urednička recenzija

NA PRAGOVIMA PRASKOZORJA

 

  Na tisuće raznih jezika, u najraznoličnijim uvjetima života, iz stoljeća u stoljeće, od drevnih patrijarhalnih pričanja u kolibama, pored vatre, pa sve do djela modernih pripovjedača koja izlaze u ovom trenutku iz izdavačkih kuća u velikim svjetskim centrima, ispreda se priča o sudbini čovjekovoj, koju bez kraja i prekida pričaju ljudi ljudima. Način i oblici toga pričanja mijenjaju se sa vremenom i prilikama, ali potreba za pričom i pričanjem ostaje, a priča teče i dalje i pričanju kraja nema. Tako nam ponekad izgleda da čovječanstvo od prvog bljeska svijesti, kroz stoljeća priča smo sebi, u milijun varijanata, uporedo sa dahom svojih pluća i ritmom svoga bila, stalno istu priču. A ta priča kao da želi, poput pričanja legendarne Šeherezade, da zavara krvnika, da odloži neminovnost tragičnog udesa koji nam prijeti, i produži iluziju života i trajanja. Ili možda pripovjedač svojim djelom treba da pomogne čovjeku da se nađe i snađe? Možda je njegov poziv da govori u ime svih onih koji nisu umjeli ili, oboreni prije vremena od života-krvnika, nisu stigli da se izraze? Ili to pripovjedač možda priča sam sebi svoju priču, kao dijete koje pjeva u mraku da bi zavaralo svoj strah? Ili je cilj tog pričanja da nam osvijetli, bar malo, tamne putove na koje nas često život baca, i da nam o tom životu, koji živimo ali koji ne vidimo i ne razumijemo uvijek, kaže nešto više nego što mi, u svojoj slabosti, možemo da saznamo i shvatimo; tako da često tek iz riječi dobrog pripovjedača saznamo što smo učinili a što propustili, što bi trebalo činiti a što ne. Možda je u tim pričanjima, usmenim i pismenim, i sadržana prava historija čovječanstva, i možda bi se iz njih bar mogao naslutiti, ako ne saznati smisao te historije. I to bez obzira na to da li obrađuje prošlost ili sadašnjost.                                                

 Ivo Andrić

 

Sedma knjiga kratkih priča Smijeh naš svakidašnji spisateljice Gordane Radaković koja je pred nama sazdana kao i sve njezine prethodne knjige kratkih priča iz abecednog niza kratkih priča, priča koje je ponajbolje čitati na pragovima praskozorja, u onim kontemplativnim raspoloženjima koja leže između spokoja i očaja, između ugušenosti tugom i okrijepljenosti ljutnjom, između malaksalosti pred poniženjem i obodrenosti inatom... u raspoloženjima kojima je potrebit lijek. A taj lijek je smijeh.

Gordana Radaković je spisateljica koja će vas definitivno osvojiti. Čitajući ove njezine priče... pričice osjećati će te se kao da ste na utrci emocija. Sva ta tuga, ljutnja, očaj, malaksalost na trenutak će ustuknuti pred slikama koje nam podastire spisateljica kroz motive njezine svakodnevnice iznjedrene na temelju njezinog osobnog životnog iskustva, uz preuzete mnoge aforizme, mnoge narodne mudrosti, mnoge citate koje spisateljica vješto umjetnički oblikuje i kroz njih uz svoje dosjetke i upadice, komentare i bockanja, nam pripovijeda, iznosi svoja promišljanja o svojoj svakodnevici, odnosima i životu malih ljudi, pričice koje će vas nasmijati, pričice koje će vas na trenutak ostaviti i bez daha.

Potražnja za kratkim pričama dosegla je svoj vrhunac sredinom 20. stoljeća, kada je 1952. časopis Life objavio kratku priču (novelu) Ernesta Hemingwaya, Starac i more. Izdanje časopisa koje sadržavalo ovu priču prodano je, u samo dva dana, u 5 300 000 primjeraka. No vrhunac za kratku priču dogodio se 2013. godine kada je dodijeljena Nobelova nagrada Kanađanki Alice Munro. Ona zasigurno nije prva značajna novelistica, ne smijemo zaboraviti Kafku, Salingera i Babelja ali je prva koja je svojim kratkim pričama zaslužila pravovremenu pažnju, te bila nagrađena prestižnom Nobelovom nagradom.

Gordana Radaković se pojavila na hrvatskoj književnoj sceni 2008 godine knjigom kratkih priča Smijeh je lijek. Bila je to prva njezina knjiga kratkih priča i ona je sigurno bila pokretač na tom njezinom književnom putu, no nijednog trenutka ne smije se izostaviti ni njezina zbirka pjesma Puno te nebo moje te dvije knjige putopisa Sarvatra i I bi Svjetlost koje su svakako uz njezine knjige kratkih priča: U smijeh, Abeceda smijeha, Smijeh, samo smijeh, S-mijeh života i Smijeh bez granica dali veliki doprinos na tom njezinom književnom putu.

Na kraju poželimo iskreno spisateljici Gordani Radaković da i sa ovom knjigom kratkih priča Smijeh naš svakidašnji ima nastavak uspješnog hoda na književnom putu.

 

Ilija Matić