Pakrac, Na slavonskoj zemlji

120.00kn


Back Cover

Možemo reći da je djelo „Pakrac – Na slavonskoj zemlji“ kruna Luburićevog poetskog stvaralaštva. Uz pjesnikovu stilsku virtuoznost, impresivnu poetsku vizualnost (autoru je blizak i nadrealizam) za istaknuti je Luburićevo skretanje pozornosti ma hrvatske branitelje koji su postigli u Domovinskom ratu junačke podvige, a koji se često i nepravedno zaboravljaju.

Mr. sc. Žarko Milenić

Kategorija:

Description

Možemo reći da je djelo „Pakrac – Na slavonskoj zemlji“ kruna Luburićevog poetskog stvaralaštva. Uz pjesnikovu stilsku virtuoznost, impresivnu poetsku vizualnost (autoru je blizak i nadrealizam) za istaknuti je Luburićevo skretanje pozornosti ma hrvatske branitelje koji su postigli u Domovinskom ratu junačke podvige, a koji se često i nepravedno zaboravljaju.

Mr. sc. Žarko Milenić

 

 

 

Reviews

Urednička recenzija

KRUNA PJESNIČKOG STVARALAŠTVA

Zdravko Luburićć je plodni i ugledni pjesnik koji piše na materinjem hrvatskom te njemačkom i francuskom. Do sada se Luburić uspješno okušao u poeziji te poeziji i prozi. Sva njegova poezija posjeduje specifični izričaj za koji se može reći da je više prozni nego poetski. Nije stoga ni čudno da je Luburić težio davati svojim poetskim djelima oblik koji je tipičniji za prozu. Primjerice njegova zbirka pjesama „Molitva tmine“ doima se kao niz priča u kojoj svaka pjesma-priča govori o pojedinoj stvarnoj osobi, odnosno pojedinom djetetu stradalom u Slavonskom Brodu 1991. i 1992. godine.

Isto se može reći i za Luburićev novi rukopis kojeg je teško označiti. Ako postoji odrednica ciklusna proza, tada se može ovaj rukopis nazvati ciklusnom poezijom u prozi. Rekao bih i da bi se mogao odrediti i kao poema u prozi. Neobično je i da ovo poetsko djelo ima svog glavnog junaka – Šimu te bismo mogli govoriti i o svojevrsnom poetskom romanu u kojem kratka poglavlja, osim Šime veže i toponim – Slavonija.

Tko je Šima?

Šima je hrvatski  Dragovoljac, odnosno Branitelj (ove riječi Luburić, ne bez razloga piše velikim slovima) koji,  nakon dvadeset godina od svršetka Domovinskog rata, doživljava ponovljene slike iz ratnih dana. Nižu se pred nama fantazmagorične slike, karakteristične za ekspresionistički izraz u književnosti između dva svjetska rata. Čitajući ovo dojmljivo djelo prvo sam se sjetio dvojice ekspresionista - Georga Trakla i Antuna Branka Šimića. Ratna zbivanja su i te kako ostavila traga na Traklam sudionika rata, koji je, na kraju, za razliku od Šime, počinio samoubojstvo. Sa Šimićem Luburića pak vežu biografski elementi – oni su Hercegovci koji su dio života vezali za ravnu Slavoniju.

Osim u naslovu ovog djela naći ćemo slavonske toponime i u tekstu Pakrac – Ivankovo, šuma Durgutovica i rijeka Bosut. Riječ koju najčešće srećemo u njemu je „zemlja“ a najčešća sintagma „slavonska zemlja“. U Domovinskom ratu je upravo Slavonija puno stradala i ta stradanja su duboko potaknula Zdravka Luburića da upravo tom dijelu Hrvatske posveti značajan dio svoga značajnog opusa. Stoga je Luburić i angažirani pjesnik koji nije mogao ostati ravnodušnim na ta krvava zbivanja.

Što Šima vidi nakon toliko vremena od skidanja svoje ratne odore?

Šima vidi kosture, „mrtvo stablo prošlosti“, ogromne pauke, „otrovno raspadanje“, „smrtne oči“, maglu, „mrtav zrak“, „mrtvački pokrov“...

Luburić je blizak i simbolistima. Od boja koje spominje dominiraju crvena (zemlja, rana, oči, kamenje...), plava (pepeo, nebo, toplina...) i, dakako, crna (zemlja, ruke, križ...).

Možemo reći da je djelo „Pakrac - Na slavonskoj zemlji“ kruna Luburićevog poetskog stvaralaštva. Uz pjesnikovu stilsku virtuoznost, impresivnu poetsku vizualnost (autoru je blizak i nadrealizam) za istaknuti je Luburićevo skretanje pozornosti ma hrvatske branitelje koji su postigli u Domovinskom ratu junačke podvige a koji se često i nepravedno zaboravljaju.

Mr. sc. Žarko Milenić