Danica Bartulović (1. 4. 1953.) rođena je u Kreševu Brdu u Dalmatinskoj zagori, na krševitom tlu gdje se teško živjelo, gdje su ljudi morali biti iznimno jaki, uporni i radišni da bi iz kamena izvukli klas žita i grozd grožđa. Unatoč toj oskudici, u njenom zavičaju sve je mirisalo, od obilja aromatičnog ljekovitog bilja, ljubičica i majčine dušice, do ljudske duše koja je mirisala vjerom. Tim ljudima samo je vjera davala nadu i snagu da nastave živjeti, odupiru se vjekovnoj neimaštini i svakojakim nevoljama; gladi, ratovima, stradanjima, strahovima, svim mogućim represijama, raseljavanju. Upravo ti mirisi i okusi zavičaja, pjesme raznorodnih ptica, zvjezdano nebo, žarko Sunce koje je zorilo smokve i grožđe, divlje kupine i kruške, uljepšavali su njezino djetinjstvo. Molitve, narodna predaja, stari običaji, obiteljske svetinje, doprinosilo je da u duši ove pjesnikinje zasjaju stihovi poput dragulja, koji se natječu u ljepoti, uskipe riječi, kako bi sve viđeno, doživljeno i izmaštano, zaogrnula ljepotom i zahvalnošću, ozidala svoj bajkoviti, rijetko viđeni poetski dvorac.
Rano je počela pisati, i unatoč svim vjetrovima koji su je zaustavljali, svim zaprekama i nepravdama, postala je poznata hrvatska pjesnikinja, vjerodostojna i autentična, prepoznatljiva i hrabra, izražavajući posve slobodno svoje emocije; svoju duhovnost, domoljublje, našu svagdašnju ljudsku zbilju, osobnu, narodnu, svjetsku; neslaganje s globalističkom doktrinom koja se nameće svijetu. Osjetljiva na ljudsku bol i nepravde u ljudskom društvu, diže glas i na svoj pjesnički način pokazuje svoje neslaganje s tim da se izbriše identitet pojedinca, grupe, nacije, svi oblikuju na isti kalup. Posebno se ističe kao pjesnikinja koja je u duhovnosti dosegnula zavidne dubine i visine, a u domoljubnom pjesništvu, prozvana je, kraljicom domoljubne poezije. Veliki hrvatski pjesnik, prevoditelj, blagopokojni Jure Kaštelan, kad je pročitao njene najranije pjesme napisane u ranoj mladosti, gotovo u djetinjstvu, iznio je stav da se radi o pjesnikinji kojoj je pjesništvo sudbina, koja ne pabirči i ne oslanja se na tuđa pjesnička dostignuća, nego donosi na svijet svoj dar. Svoju mudrost i izvoran pjesnički govor, koji ne skuplja na marginama tuđe poezije, nego je to izvir njezina srca i duha. Stoga ćemo donijeti nekoliko crtica iz pera mjerodavnih i istaknutih hrvatskih pjesnika, kritičara,novinara, koji su pisali pogovore i predgovore za njezine knjige.
Radovi joj se objavljuju u nizu kulturnih i vjerskih časopisa u domovini i svijetu. Nastupila je i nastupa na mnogim smotrama pjesničkog stvaralaštva. Na Trećem programu hrvatskog radija u terminu od sedam dana, čitana je njezina poezija. Često nastupa na radio – Splitu. Nastupala je u televizijskim emisijama na TV-jadranu, „Čakula”, dva puta u emisiji „Veliki judi”, na „tv-Laudato”, na tv – Dalmacija. Do sada joj je tiskano osamnaest samostalnih zbirki poezije, te Izabrane pjesme, i dvije knjige proze, pod naslovom, Buđenje duše. Radio drama, Moja prija s pazara, emitirana je na mnogim radio stanicama. Knjige su tiskane sljedećim redoslijedom:
Glasnici zemlje, „Logos”, Split, 1982.; Iznad mrakova i tamnica, „Buvina”, Split, 1989.; Bijeli leptiri, „Narodno sveučilište, Split”, Split, 1993.; Na izvorima ljubavi, „MH Split“, Split, 1995.; Križonoše, „MH Split”, Split, 1997.; Kad cvjetam, „MH Imotski”, Imotski, 1998.; Stablo vremena, „Laus”, Split, 2000.; Kad zemlju zemlji slegnem, „Ziral” Mostar, Mostar-Zagreb, 2001.; To malo duše, „Glasnik SIM” Zagreb, Zagreb, 2003.; Sakriveno blago, „MH Podstrana”, Podstrana, 2004.; Svjetlosti živa, „MH Podstrana”, Podstrana, 2005.: To dugujemo Bogu i sebi, „MH Podstrana”, Podstrana, 2007.; Peta dimenzija, „MH Split”, Split-Zagreb, 2010.; Izabrane pjesme, „MH Split-Podstrana”, Zagreb, 2012.; Buđenje duše, knjiga proze, „Naklada Bošković” Split, Split, 2013.; Kudija i vrteno, „Imotska krajina, MH Imotski-MH Podstrana”, Split, 2014.; Duhovno bilo, „UG Hrast – GUNJA, Županja“, Županja, 2015.; U babinu bavulu, „MH Podstrana”, Podstrana, 2016.; Drhtave latice srca, „MH Podstrana”, Podstrana, 2017.; Buđenje duše II, „Naklada Bošković” Split, biblioteka RASKRIŽJA 15, urednik Đuro Vidmarović; Split, 2019.; Ima još proljeća, „Ogranak MH u Podstrani”, Podstrana, 2019. i Hodočašće – Milost, „Das Wort”, Slavonski Brod, 2022.
Sve knjige publicirane su u tisku, na radiju i televiziji, te katalogizirane u katalozima sveučilišnih knjižnica u Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Mostaru, Sarajevu, te u drugim gradovima, kao i u hrvatskoj nacionalnoj biblioteci u Zagrebu. Časopisi u kojima je objavljivala i u kojima objavljuje pjesme, reminiscencije, oglede, eseje, jesu sljedeći: Vidik (Split), Oko (Zagreb), Iskra (Split), Marulić (Zagreb), Forum (Zagreb), Vrelo života (Sarajevo), Crkva u svijetu (Split), Glasnik Srca Isusova i Marijina (Zagreb), Marija (Split), Naša ognjišta (Tomislavgrad), Obzorja (Split), Imotska krajina (Imotski), Proložac, (Proložac), Dometi (Rijeka), MI (Zagreb), Veritas (Zagreb), Hrvatsko slovo (Zagreb), Haiku časopis (Zagreb), Iris, (Ivanić grad), Gorančica, (Gorski Kotar), Krapinski zbornik, (Krapina), Ludbreškihaiku zbornik,( Ludbreg), Samoborski haiku zbornik, Darko Plažanin, (Samobor), Christyamum, (Japan), Diogen procultura, (BiH), Oj Delnice pod Pethovcem, (Delnice), Wancauverhaiku, (Wancauver, SAD), Cattails, (SAD), HaikuBucharest, (Bugarska), Memurry, (Japan), Glas Koncila (Zagreb), Radobilja (Katuni-Kreševo), Podstranska revija (Podstrana), zbornik, „Stjepan Kranjčić” (Križevci), Internatonalpoetryantology (New York), Voicesintrouble (New York), Male novine (Buenos Aires), The Sketchbook, (SAD), Osvit, Mostar, (BiH), REPUBLIKA (Zagreb), ZiN, Ližnjan, … U zbornicima domoljubne poezije; Bojni blaženika na nebesima, (Split), Rasplamsaj oluje u pjesmi i srcu, (Split), Mementopoetica, (Split). Revija MH Osijek, (Osijek), Motrišta, Mostar, (BiH) …
Nagrađena je nagradom Pasionske baštine, 1997., koju dodjeljuje DHK. i Pasionska baština, te s nekoliko kolega, 2021.; Prvom nagradom, veterani 4. Gardijske brigade, 2013.;
Nagradom za promicanje domovinskog stiha i pjesničke manifestacije, NAŠOJ BOJNI BLAŽENIKA NA NEBESIMA; 2019.; Nagradom „Gunga” i lovorovim vijencem, Jesenice 2919.
Internetski časopis, The Sketchbook, 2012., svrstava je među 150 istaknutih svjetskih pjesnika. Svrstana je među 100 najboljih europskih haiku pjesnika.
Uručeno joj je gomilu priznanja i pohvalnica na pjesničkim susretima. Teško bi bilo nabrojiti sve haiku časopise u Hrvatskoj i svijetu u kojima je zastupljena, te u mnogim prigodnim časopisima i zbornicima. O njenom pjesništvu, pisali su: pok. Jure Kaštelan, Drago Šimundža, pok. Stjepan Puljiz, pok. Jakov Bubalo, Petar Gudelj, Zoran Vukman, Ante Branko Periša, Božidar Prosenjak, Mladen Vuković, Zdravko Kordić, Hrvojka Mihanović Salopek, Nedjeljko Mihanović, pok. Špiro Marasović, Đuro Vidmarović… Zastupljena je u mnogim zbornicima i u više suvremenih antologija hrvatskog pjesništva:
Ruža u hrvatskom pjesništvu od početka do danas, antologija, priredio Ivan Grljušić. Krist u hrvatskom pjesništvu od Jurja Šišgorića do danas, izabrali i priredili: Vladimir Lončarević.
Nedjeljko Mihanović. Poljički Parnas II. Odabrani tekstovi, Hvaljen budi moj Gospodine; Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu, priredili: Vladimir Lončarević, Božidar Petrač, Nevenka Videk, Antologija hrvatskog haiku pjesništva, Haiku u Dalmaciji, priredili; Zlatko Juras i Danica Bartulović, Antologija-100 hrvatskih haiku, priredila Višnja McMaster, Zbornik samoborskih haiku susreta, Samobor, 1998., 4 haiku dani - Dubravko Ivančanin, Krapina, 2002., Vladimir Devide, Antologija hrvatskog haiku pjesništva, 1996., Đurđa Vukelić – Rožić, Antologija hrvatskog haiku pjesništva, Nepokošeno nebo, 1966. – 2007., Udruga „Tri rijeke” HPOI, Ivanić Grad, Đurđa Vukelić – Rožić. Antologija hrvatskog haiku pjesništva, Nepokošeno nebo, 2007. – 2018. Udruga „Tri rijeke”, HPOI, Ivanić Grad, na hrvatskom i na engleskom jeziku, Naša velečasna maslina, priredio Mladen Vuković, 2006., Zbornik duhove poezije, dr. Stjepan Kranjčić, Križevci, Mladen Vuković, Magare gre u raj, „Naklada Bošković-Split”, Split 2013. i Mladen Vuković, Šimićevska preobraženja, „MH-Grude“, Grude, 2017.
Neke su joj pjesme uglazbljene. Uglazbio ih je Nikša Njirić. U Opatiji, na međunarodnom festivalu, njene uglazbljene haiku pjesme otpjevala je mezosopranistica Rahilka Burzevska. Na međunarodnom zborskom festivalu, CRO PATRIA, izvedene su četiri njene pjesme koje je također uglazbio Nikša Njirić. Nekoliko njenih domoljubnih pjesama, koje je također uglazbio Nikša Njirić, Hrvatski sabor kulture, nagradio je prvom i drugom nagradom. Jednu je uglazbio pok. Ljubo Stipišić – Delmata, Sinovi groma. Neke su joj pjesme nagrađene prvom nagradom na međunarodnim natječajima poezije. Pripremila je mnogo knjiga poezije raznih autora za tisak, napisala pogovore, predstavila knjige. Njenim stihovima služe se članovi euritmijske radionice da bi pokretom izrazili poeziju i poruku koju poezija sadrži.
Godinama je vrlo aktivna dopredsjednica MH ogranak Podstrana. Članica DHK u Zagrebu. Članica je DHK u Zagrebu, Članica HKD u Rijeci. Članica DHK u Mostaru, (BiH). Članica društva hrvatskih haiku pjesnika. Članica, europskog društva haiku pjesnika. Članica hpeu, (hrvatske panuropske unije). Živi u Podstrani u blizini Splita.
