Gregory Peck – The Valley of Decision, 1945.

99.00kn


Back Cover

I ovdje, kao i kroz prvu knjigu iz projekta „Gregory Peck“, Gregory Peck – Days of Glory, 1944., u kojoj nam je Ilija Matić približio portret mladog Gregory Pecka, ali u kojoj nam je približio i zaboravljeni pro-sovjetski film u kojemu je Gregory Peck debitirao, on nam pruža pregršt zanimljivih informacija o mladom Pecku, te njegovom trećem filmu iza kojega je stajala velika američka filmska kuća MGM. No, ova druga knjiga, u odnosu na prvu knjigu Gregory Peck – Days of Glory, 1944., u kojoj je dosta mjesta posvećeno mladom Gregory Pecku, puno opsežnije nam oslikava film The Valley of Decision, koji je temeljen na istoimenom romanu velike američke spisateljice Marcie Davenport.

Klara Matić Benčik, prof.

Kategorije: ,

Description

I ovdje, kao i kroz prvu knjigu iz projekta „Gregory Peck“, Gregory Peck – Days of Glory, 1944., u kojoj nam je Ilija Matić približio portret mladog Gregory Pecka, ali u kojoj nam je približio i zaboravljeni pro-sovjetski film u kojemu je Gregory Peck debitirao, on nam pruža pregršt zanimljivih informacija o mladom Pecku, te njegovom trećem filmu iza kojega je stajala velika američka filmska kuća MGM. No, ova druga knjiga, u odnosu na prvu knjigu Gregory Peck – Days of Glory, 1944., u kojoj je dosta mjesta posvećeno mladom Gregory Pecku, puno opsežnije nam oslikava film The Valley of Decision, koji je temeljen na istoimenom romanu velike američke spisateljice Marcie Davenport.

Klara Matić Benčik, prof.

Reviews

Urednička recenzija

Hod po celuloidnoj traci

 

Pariški list Le Radical, osvrnuo se 30. 12. 1895. godine na projekciju animiranih fotografija koju su Louis i njegov brat Auguste Lumière, putem vlastitog izuma „kinematografa“ prikazivali publici na bijelom platnu u zamračenoj prostoriji. Pisac te prve filmske recenzije u povijesti, iako oduševljen novom fotografskom atrakcijom, nije u njoj vidio ništa osim male tehničke senzacije, prikladne da se njome ispuni četvrtina stupca u rubrici lokalne kronike. Autori nove tehničke čarolije i autori prve serije ultrakratkih filmskih jednočinki, nisu tada ni slutili, kao ni taj pisac pariškog lista Le Radical, čime će sve u skoroj budućnosti uroditi njihova, tada, senzacionalna vještina prikazivanja pokretnih ili „živih“ fotografija na bijelome platnu. Pažnja publike, a i pažnja samih izumitelja, bila je okrenuta prema novom tehničkom virtuozitetu kao duhovitoj mašineriji, prema samom izumu, a ne prema onome što je taj izum mogao donijeti kulturi modernog vremena. A donio je itekako mnogo. Najbolje je to uočio Francuz Georges Méliès, vlasnik kazališta i glumac. Dok je novi tehnički izum braće Lumière osvajao svijet kao vašarska atrakcija, dok su se „žive slike“ projicirale u europskim i američkim gradovima i selima, prvenstveno pokraj cirkuskih šatora i u periferijskim kavanama, dotle je ovaj samozatajni Francuz, zanesen filmovima braće Lumière i eksperimentirajući novom kamerom, otkrio da film može biti i mnogo više, a ne samo gola reprodukcija autentičnih životnih fragmenata. Méliès je otkrio da se filmom mogu postići posebni efekti, otkrio je čitav niz filmskih trikova i spoznao da se pomoću njih mogu kod gledatelja izazvati posebne iluzije i asocijacije. To je bio samo početak, početak tapkanja i traženja, beskonačno eksperimentiranje... No, iako su godine prolazile bez nekog većeg pomaka, Méliès je i dalje neumorno eksperimentirao, a njegovim dragocjenim otkrićima koristili su se pomalo svi: ne samo u Francuskoj, nego i u drugim europskim zemljama, pa i u Sjedinjenim Američkim Državama. Kroz tri tisuće kraćih filmova koje je snimio za svoga života, Méliès je udario temelje, ne samo stvaralačkom umijeću koje je nazvano filmska režija, nego i gotovo svim osnovnim metodama kojima se filmska slika stavlja u službu poetskih ideja. On je prvi otkrio poeziju filmske montaže, koja će kasnije postati jednim od najvažnijih sredstava novog umjetničkog izražavanja. Dobri stari Méliès, iako je u povijesti filma ostao zabilježen kao neosporni utemeljitelj takozvane sedme umjetnosti, potkraj tridesetih godina prošlog stoljeća – umro u potpunoj izolaciji, pregažen, zaobiđen, zaboravljen.

I druga knjiga iz projekta „Gregory Peck“ naslova Gregory Peck – The Valley of Decision, 1945., autora Ilije Matića koji je, naročito 80-ih, još za vrijeme studija u Subotici (Vojvodina), bio itekako skrenuo pažnju na sebe kroz rad filmske kuće Tehno-Film iz Subotice, u okviru koje su djelovala dva kina i kazalište na čijem je čelu bio poznati mađarski redatelj i filmski kritičar Baracijus Zoltan, svakako će, kao i kod prve knjige, izazvati pozornost kod ljubitelja filma, osobito kod starije populacije koja je voljele filmove u kojima je igrao Gregory Peck.

I ovdje, kao i kroz prvu knjigu iz projekta „Gregory Peck“, Gregory Peck – Days of Glory, 1944., u kojoj nam je Ilija Matić približio portret mladog Gregory Pecka, ali u kojoj nam je približio i zaboravljeni pro-sovjetski film u kojemu je Gregory Peck debitirao. On nam pruža pregršt zanimljivih informacija o mladom Pecku, te njegovom trećem filmu iza kojega je stajala velika američka filmska kuća MGM. No, ova druga knjiga, u odnosu na prvu knjigu Gregory Peck – Days of Glory, 1944., u kojoj je dosta mjesta posvećeno mladom Gregory Pecku, puno opsežnije nam oslikava film The Valley of Decision, koji je temeljen na istoimenom romanu velike američke spisateljice Marcie Davenport. Portreti velikih filmskih ikona Hollywooda: Greer Garson, Jessica Tandy, predstavljenih kroz eseje: Ljepotica iz Irske – Greer Garson, Od kazališta do Hollywooda – Jessica Tandy, uz esej Metro-Goldwyn-Mayer (MGM) – Ponos Hollywooda, itekako plijene pažnju. Autor se u tim esejima nije štedio. Možda po prvi put doznajemo sve o tim velikim filmskim divama, o njihovim teškim početcima u Engleskoj, o uspjesima u Hollywoodu, o njihovim padovima, te o njihovim itekako zanimljivim intimnim stranicama, ali i o velikoj američkoj filmskoj kući koja je zlatnim slovima zapisana u Hollywoodu.

No, moram ukazati, da su me u ovoj knjizi najviše privukla dva eseja: Američki san – Marcia Davenport i Dolina odluke – Saga o obitelji Scott. Ovdje nam autor Matić, kroz ta dva eseja, predstavlja veliku američku spisateljicu Marciu Davenport, koja je popularnost u Sjedinjenim Američkim Državama stekla 1932. godine, nakon objave prve američke biografije o skladatelju Wolfgangu Amadeusu Mozartu, a kasnije ju potvrdila kroz svoja tri velika romana: Dolina odluke (The Valley of Decision, 1942.), Istočna strana, Zapadna strana (East Side, West Side, 1947.) i Čuvar brata svoga (My Brother’s Keeper, 1954.).

Naravno, osim ovih navedenih eseja, tu su i ostali eseji koju su zaslužno našli svoje mjesto u ovoj knjizi: Pittsburgh – Grad čelika, Hollywood 1945. – Iskrivljena stvarnost, Grad dječaka – John Meehan, Quo vadis – Sonya Levien, Neujednačen sjaj – Tay Garnett, Promatranje – The Valley of Decision, 1945. Svi ti eseji, kao i esej Zvijezda Hollywooda – Gregory Peck, kroz koji pratimo uspon mladog Gregory Pecka u Hollywoodu, prije svega nam daju cjelovitu sliku za film The Valley of Decision, film, koji nakon ove knjige, neće biti neki još samo jedan crno-bijeli film u kojem je glumio Gregory Peck. Naprotiv, autor je ovom knjigom dokazao da ni sâm nije podlegao fenomenu „starova“, nego da je, iako je knjiga vezana za velikog filmskog „stara“ Gregory Pecka, ipak progovorio o filmu.

Klara Matić Benčik, prof.