Bljesak ovostvarnosti, II. izdanje

99.00kn


Back Cover

Govoreći o Iliji Matiću, o njegovoj prvoj knjizi književno-kritičkih tekstova naslova „Bljesak ovostvarnosti“, bilo bi nezahvalno ne ukazati i na njegovo stvaralaštvo koje je istkano iz ljubavi prema filmu. U sveukupnom Matićevom stvaralaštvu mogu se prepoznati dakle dvije faze. Prva je isključivo satkana kao što sam već napisala iz ljubavi prema filmu. Iz te tirdesetogodišnje ljubavi Matić je do sada objelodanio devet knjiga. Posljednja knjiga koja je posvećena filmu i filmskim stvaraocima je knjiga „Gregory Peck – Days of Glory, 1944.“ objelodanjena 2010. godine u biblioteci Essegg-film od strane Ug Essegg iz Osijeka. Druga faza u kojoj se javlja novi element, teorijsko-kritička zainteresiranost u kojoj, nadvladava pjesništvo kao tema i poticaj je začeta 2005. godine s prvim kritičkim osvrtom na knjigu „Male priče s obale s mora“ hrvatsko-talijanskog pjesnika, proznog pisca, esejiste, povjesničara, publiciste i prevodioca Giacomoa Scottija koju je objavila Ug Sapho iz Rijeke 2005. Iz te druge faze iznjedrena je evo nakon gotovo pet godina i prva njegova knjiga književno-kritičkih tekstova.

Kategorija:

Description

Govoreći o Iliji Matiću, o njegovoj prvoj knjizi književno-kritičkih tekstova naslova „Bljesak ovostvarnosti“, bilo bi nezahvalno ne ukazati i na njegovo stvaralaštvo koje je istkano iz ljubavi prema filmu. U sveukupnom Matićevom stvaralaštvu mogu se prepoznati dakle dvije faze. Prva je isključivo satkana kao što sam već napisala iz ljubavi prema filmu. Iz te tirdesetogodišnje ljubavi Matić je do sada objelodanio devet knjiga. Posljednja knjiga koja je posvećena filmu i filmskim stvaraocima je knjiga „Gregory Peck – Days of Glory, 1944.“ objelodanjena 2010. godine u biblioteci Essegg-film od strane Ug Essegg iz Osijeka. Druga faza u kojoj se javlja novi element, teorijsko-kritička zainteresiranost u kojoj, nadvladava pjesništvo kao tema i poticaj je začeta 2005. godine s prvim kritičkim osvrtom na knjigu „Male priče s obale s mora“ hrvatsko-talijanskog pjesnika, proznog pisca, esejiste, povjesničara, publiciste i prevodioca Giacomoa Scottija koju je objavila Ug Sapho iz Rijeke 2005. Iz te druge faze iznjedrena je evo nakon gotovo pet godina i prva njegova knjiga književno-kritičkih tekstova.

Reviews

Urednička recenzija

RASPON TRENUTKA

 

Govoriti o Iliji Matiću, o njegovoj prvoj knjizi književno-kritičkih tekstova naslova „Bljesak ovostvarnosti“ bilo bi nezahvalno ovdje ne ukazati i na njegovo stvaralaštvo koje je istkano iz ljubavi prema filmu. U sveukupnom Matićevom stvaralaštvu mogu se prepoznati dakle dvije faze. Prva je isključivo satkana kao što sam već napisala iz ljubavi prema filmu. Iz te tirdesetogodišnje ljubavi Matić je do sada objelodanio devet knjiga. Posljednja knjiga koja je posvećena filmu i filmskim stvaraocima je knjiga „Gregory Peck – Days of Glory, 1944.“ objelodanjena 2010. godine u biblioteci Essegg-film od strane Ug Essegg iz Osijeka. Druga faza u kojoj se javlja novi element, teorijsko-kritička zainteresiranost u kojoj, nadvladava pjesništvo kao tema i poticaj je začeta 2005. godine s prvim kritičkim osvrtom na knjigu „Male priče s obale s mora“ hrvatsko-talijanskog pjesnika, proznog pisca, esejiste, povjesničara, publiciste i prevodioca Giacomoa Scottija koju je objavila Ug Sapho iz Rijeke

  1. Iz te druge faze iznjedrena je evo nakon gotovo pet godina i prva njegova knjiga književno-kritičkih tekstova.

U zbirci „Bljesak ovostvarnosti“ se nalaze književno-kritički tekstova koji su nastali u rasponu od 2005. do 2010. Tu su književno-kritički tekstovi koje su objavljeni u knjigama pri bibliotekama Ug Sapho, Rijeka, K. C. Kalliopa, Našice, Judita, Okučani i Ug Essegg, Osijek.

Usporedo sa zorenjem Matićeve riječi vezane za film, dakle, zorila je u njemu i teorijsko-kritička riječ, da bi se danas sudeći po svim ovim književno-kritičkih tekstova iz kojih je satkana ova knjiga njoj nametnula kao ravnopravan čimbenik.

Kod prvog prelistavanja zbirke „Bljesak ovostvarnosti“ da se uočiti da predmet bavljenja ovog autora nije samo pjesništvo nego i proza. No ipak da se ustvrditi da književno-kritički tekstovi vezani za pjesništvo zauzimaju najopsežniji prostor u zbirci.

Zbirku otvara dojmljiv prikaz pod naslovom „Scottijeve legende“ koju je Matić napisao za knjigu novoleta „Male priče s obale s mora“ hrvatsko-talijanskog književnika Giacomo Scotija. Slijede zatim tri prikaza za zbirke pjesama: „Krhotine srca“, autorice Katarine Kolarić-Jerković,  po osobnoj procjeni ponajbolji prikaz u ovoj zbirci, „Govor duše“, autorice Zlatice Zambo i „Sve moje boje“, bosansko-hercegovačke autorice Ljiljane Tadić. Uz prikaze zbirki pjesama „Vjera u meni“, Josipa Lišića, „Široki vidici“, Evice Marijanović, „Lice i naličje“,  Amele Islamović, „U bunilu“, Mirjane Đapo, „Puno te nebo moje“, Gordane Radaković, „Čovjek bez adrese“ i „Nesavršenost“, Suvada Alagića, „Miris Slavonije“, Marka Nikolića, „Plavi prozor“, Teofika Hajdarevića, „Cvijet koji nikada ne vene“, Helene Maravić,

„Slavonija u srcu“, Marka Margića, „Dobra stara vremena“, Ive Butkovića, i „Stameno čekanje“, Željka Ružića tu su i nadahnuti prikazi, ustvari eseji za knjige: „Okus gorčine“ podnaslovom „Nesavršeno savršeni“ Eleonore Jerković, „Mač Avernuma“, Nebojše Šimića, „U potrazi za Suncem“ Zorice Sekulić, „Kupac i druge priče“, Ninoslav Marinković, „Ratnik Tiran i kralj logora“ i „Trnovit bljesak urota“, Tibora Žukina, „Gazda i sluškinja“, Milke Tokalić, „Buđenje zla“, Mladena Vučičevića, „Svenovi tajni spisi“, Željka Ružića i prikaz za knjigu „U smijeh“ Gordane Radaković.

Osim gore navedenih prikaza ovu knjigu zaokružuju dva itekako zahtjevna prikaza ali s kojima je Matić i dokazuje da je njegova teorijsko-kritička zainteresiranost u usponu. Prvi prikaz koji itekako plijeni pažnju je „Nit zrelosti“ za knjigu književno-kritičkih tekstova „Šumovi povijesti“ danas priznate bosansko-hercegovačke kritičarke i književnice Ljiljane Tadić. Drugi prikaz koji doista ostavlja svijetlu točku u ovoj knjizi pod naslovom „O povijesnim procesima“ napisan je za knjigu „Manifest zločina komunističke partije“ povjesničara Gorana Jurišića.                                                 .

Ne susrećemo se tako često u hrvatskom nakladništvu s knjigama u kojima se donose književno-kritički tekstovi, pogotovu ne s kvalitetnim književno-kritičkim tekstovima, upravo zbog toga knjiga „Bljesak ovostvarnosti“ Ilije Matića zaslužuju svoje mjesto na policama hrvatskih knjižnica.

Klara Matić Benčik, prof.